"All the awards and praises came in handy to finish my College career. Despite all professional offers I answered the same way – I said no. I was drafted for the NBA by the Los Angeles Lakers. I just couldn’t accept becoming a professional player in which case money would control my life and being. I didn’t want to subside just to basketball and only be a basketball player. I was aware that life had wider, deeper and higher dimensions than the game. I knew that true magic was in real, not bought, competition. So, at an early age, I decided that money, fame and vanity can’t mean anything. I will play, live and in that I will succeed."

Krešo

Dani Krešimira Ćosića u Zadru

Sportom za snažnije ja!

Povodom obilježavanja 30. obljetnice smrti Krešimira Ćosića

6. - 8. 6. 2025.
Zadar, poluotok

O projektu

Crkva sv. Donata

Udruga Dani Krešimira Ćosića od 1996. ima misiju očuvati povijesno značaje Krešimira Ćosića. Ove godine povodom 30. obljetnice smrti sportskog velikana organizirala je zajedno s partnerima – Grad Zadar, Zaklada Hrvatska za djecu, Hrvatski košarkaški savez, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski vaterpolo savez, Hrvatski tenis savez i Hrvatski odbojkaški savez te uz visoko pokroviteljstvo i financijsku pomoć Vlade Republike Hrvatske, 3-dnevnu manifestaciju koja će po uzoru na njegovo životno djelovanje nastojati približiti mladima sport te sve prednosti koje nosi kao alat za uspješniji i sretniji život.

Drastičan je porast mentalnih bolesti kod djece i mladih. Jedna od glavnih protuteža u prevenciji je bavljenje sportom koje omogućava ispuštanje endorfina, društveno povezivanje s vršnjacima kroz fizičku aktivnost i rješavanje ‘problema’ na terenu. Sport razvija taktično razmišljanje, motivira, poboljšava fizičko i mentalno zdravlje.

U Hrvatskoj je prema dostupnim podacima učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka (10,9 posto) nego kod djevojčica (12,1 posto).

Učestalost mentalnih poremećaja kod djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto dok je za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost 13,2 posto. Procjenjuje se da 9 milijuna djece i mladih u Europi, iz ove dobne skupine žive s nekim od mentalnih poremećaja.

U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina.

Dijagnosticirani poremećaji, uključujući ADHD, anksioznost, autizam, bipolarni poremećaj, poremećaj ponašanja, depresiju, poremećaje prehrane, intelektualne teškoće i shizofreniju, mogu značajno naštetiti zdravlju, obrazovanju, životnim ishodima i sposobnosti djece i mladih da privređuju za život.

Iako je utjecaj na živote djece neprocjenjiv, nova analiza Londonske škole ekonomije u izvješću ukazuje da se izgubljeni doprinos ekonomijama zbog mentalnih poremećaja koji dovode do invaliditeta ili smrti među mladima procjenjuje na gotovo 390 milijardi dolara godišnje.

Partneri

Ovdje idu logotipovi partnera

Ovaj projekt je pod visokim pokroviteljstvom i sufinanciran od strane Vlade Republike Hrvatske i grada Zadra

Medijski pokrovitelji

Ovdje idu logotipovi medijskih pokrovitelja